Karlovac

Karlovac, “Grad na četiri rijeke”, “Grad parkova i zelenila”, “Grad susreta”, samo su neki od nadimaka koji krase ovaj mali grad.


Većina ga poznaje samo kao tranzitnu točku prema ostalim dijelovima Hrvatske i zapravo jako malo poznaje njegovu povijest ali, iako je malen Karlovac čuva neprocjenjivu povijesno-kulturnu baštinu, arhitekturu i neviđene prirodne ljepote.Karlovac je bogat muzejima,

crkvama, dvorcima, rijekama i kupalištima, prekrasnim parkovima i šetnicama, planinarskim stazama i obiljem sportsko-rekreativnih sadržaja.

 

 

Geografski podaci

Grad Karlovac nalazi se u središnjoj Hrvatskoj, 56 km jugozapadno od Zagreba i 130 km sjeveroistočno od grada Rijeke i predstavlja administrativno središte Karlovačke županije.


Karlovac je grad u kojem se sijeku najvažniji željeznički i cestovni pravci koji spajaju glavni grad Zagreb sa Rijekom, Splitom i ostalim dijelovima Hrvatske. Zapravo je Karlovac oduvijek bio grad-centar koji povezuje Europu sa Jadranskim lukama o čemu svjedoče i stare povijesne ceste Karolina, Jozefina i Lujzijana zahvaljujući kojima se Karlovac i razvio u važno trgovačko i prometno središte. O odličnoj geoprometnoj poziciji svjedoči i udaljenost Karlovca od nekih od glavnih europskih gradova. Udaljenost od Karlovca do Ljubljane iznosi 104 km zračne udaljenosti, od Karlovca do Sarajeva 386 km, do Budimpešte 400 km a do glavnog grada Austrije, Beča udaljenost je 410 km.Grad Karlovac administrativno je, upravno, političko, kulturno i sportsko središte Karlovačke županije koja je podijeljena na 5 većih gradova ( Karlovac, Duga Resa, Ogulin, Slunj i Ozalj), i sveukupno 17 općina. Sam grad Karlovac sastoji se od 18 gradskih naselja od kojih su najistaknutija: Stari Centar – koji je najstarija gospodska gradska četvrt i sjedište poglavara koji su izgradili grad Karlovac. Borlin je četvrt u kojoj se nalazi Karlovačka pivovara i koja spada u najljepše četvrti u Karlovcu. Osim kao najljepša, slovi kao četvrt sa najčišćom vodom koju pivovara koristi pri proizvodnji piva. Naselje Dubovac nalazi se uz stari grad Dubovac kojim su u 15. i 16. stoljeću vladali knezovi Zrinski i Frankopani. Zvijezda je naselje specifičnog izgleda u obliku šesterokrake zvijezde. Unutar Zvijezde nalazi se Crkva Svete Trojice koja je i najstarija građevina u gradu.

Prirodne znamenitosti u Karlovcu

Od prirodnih znamenitosti Karlovca najviše se ističu njegove četiri rijeke Kupa, Mrežnica, Dobra i Korana.


Rijeka Kupa koja izvire u Nacionalnom Parku Risnjak najduža je od četiri rijeke koje protječu kroz Karlovac. Ono po čemu se Kupa ističe je činjenica da iako izvire samo 30 km od Jadranskog mora njezin tok ide prema unutrašnjosti, što nije karakteristično niti za jednu drugu rijeku na svijetu. Godine 1908. na rijeci Kupi je u mjestu Ozalj izgrađena hidroelektrana Ozalj-Munjara koja je dala svoj doprinos razvitku karlovačkog gospodarstva.

Rijeka Mrežnica je prekrasna rijeka bogata slapovima i kaskadama. Svojom čistoćom i temperaturom pogodnom za kupanje omiljeno je vikend kupalište brojim posjetiteljima iz Zagreba i karlovačke okolice. Rijeka Dobra ima dva izvora a karakteriziraju je podzemni i nadzemni tokovi. Duga je 107 km.

Dobra u Ogulinu nestaje pod zemlju u Đulinom ponoru a ponovno nastavlja svoj nadzemni tok kod sela Gojak gdje je i hidroelektrana Gojak.Rijeka Korana izvire u Nacionalnom parku Plitvička jezera i smatra se karlovačkom ljepoticom. Kroz povijest uz Koranu su nastali prvi parkovi, kupališta i hoteli a danas Korana predstavlja mjesto gdje se okupljaju građani Karlovca radi kupanja, sporta i zabave.

Povjesničar Radovinović svoj doživljaj Karlovca opisao je kao “grad u parku”, i istina je, Karlovac je grad bogat parkovima, šetalištima i općenito zelenilom. Izgradnja parkova započela je još u vrijeme izgradnje same gradske utvrde a do dan danas karlovčani veliku pažnju posvećuju brizi za okoliš.

Po broju parkova Karlovac prednjači u Hrvatskoj, u odnosu na njegovu urbanu površinu. Prirodnu ljepotu i okoliš Karlovca prepoznala je i Hrvatska turistička zajednica koja je 2010. godine Karlovcu uručila nagradu “Zeleni cvijet” za najuređeniji grad kontinentalne Hrvatske.Ukoliko želite dan provesti na otvorenom i uživati u šetnji u nekim od najljepših parkova i šetališta u Karlovcu definitivno morate posjetiti Marmontovu aleju platana koja se nalazi u Dubovcu a karakterizira je dvjestogodišnji drvored platana koje je 1809. godine naredio zasaditi August Marmont, Napoleonov Maršal. Aleja je duga 850 m a na njoj je izvorno bilo posađeno 112 stabala javorolisne platane. Godine 1968. Aleja platana je upisana u registar posebno zaštićenih objekata prirode. Još jedno nezaboravno i prekrasno šetalište je Velika promenada (danas Šetalište doktora Franje Tuđmana) koja se nalazi oko karlovačke Zvijezde i jedno je od najvažnijih središta društvenog života danas u Karlovcu. Na promenadu su tijekom obnove od 1886-1888 posađena stabla u pet redova po čemu se i danas ističe. Velika promenada proteže se uz 11 najpoznatijih građanskih kuća i vila iz druge polovice 19. st – od “Kavane” do “Zorin doma”. Od ostalih zelenih površina idealnih za šetnju tu su: Renesansni park uz Karlovačko Veleučilište, drvored lipa kod ostataka bedema tvrđave, Crna promenada između Draškovićeve i Puta D. Trstenjaka, Arboretum kod Šumarske škole, Modrušanov park te unikatni Vrbanićev perivoj.Karlovac krasi i Vrbanićev perivoj koji je otvoren za javnost još 1896. Ideju za perivoj prihvatio je tadašnji gradonačelnik i ljekarnik Josip Vrbanić, na inicijativu “Društva za proljepšavanje grada”, a zamišljen je kao mali botanički vrt na otvorenom.Vrbanićev perivoj nalazi se na jugoistočnoj strani grada između rijeke Korane i poznate karlovačke “Zvijezde”, a sastoji se od tri dijela: engleski dio parka, francuski dio te treći dio gdje prevladavaju crnogorična stabla smreka i jela.Korzo, ili na talijanskom “corso” predstavlja glavnu gradsku ulicu ili šetalište. Kao karlovački korzo smatra se Ulica Petra Zrinskog koja se proteže od Kupe sve do zelene šetnice kod karlovačke Zvijezde.

Povijest Karlovca

Grad Karlovac nastao je u 16 stoljeću na prostoru gdje protječu četiri rijeke, podno starog grada Dubovca. Osnovan je kao tvrđava u obliku šesterokrake zvijezde a glavna zadaća bila mu je obrana od turskih osvajača. Točan datum izgradnje Karlovca je 13. Srpnja 1579. a ime Karlovac dato mu je u čast osnivaču – austrijskom nadvojvodi Karlu Habsburškom.


Posljednja turska opsada Karlovca je bila 1672. godine. Grad je kroz povijest doživio mnoge nepogode, od poplava i požara do kuge. Najveći požar dogodio se 1594. godine u kojem je izgorio cijeli grad. Epidemija kuge je 1773 bila izrazito teška i kao rezultat pomrla je gotovo polovica stanovništva.

U to vrijeme tijekom 16. i 17. stoljeća Karlovac je bio pod vojnom upravom. Građani Karlovca smatrali su da vojna uprava koči razvitak karlovačkoga gospodarstva i trgovine te su se borili da se Karlovac proglasi “Slobodnim kraljevskim gradom”.

Hrvatski Sabor je tako na sjednici 25. Veljače 1770. tražio da se Hrvatsko primorje vrati Hrvatskoj te da se grad Karlovac proglasi “Slobodnim kraljevskim gradom” i pripoji Civilnoj Hrvatskoj. Nakon sedam godina kraljica Marija Terezija svojim je otpisom 9. Kolovoza 1776. godine odredila da se gradu Karlovcu dade položaj slobodnog grada. U 18. i 19. stoljeću Karlovac je proživio svoje prvo “Zlatno doba” i postao je glavnim trgovačkim središtem između Jadranskog mora i Podunavlja. U to vrijeme izgrađene su najpoznatije ceste Karolina (koja spaja Karlovac i Rijeku), Jozefina (spaja Karlovac i Senj) i Lujzijana (Karlovac-Rijeka). Lujzijanska cesta je bila najkraća poveznica između Karlovca i rijeke i jedna od najmodernijih cesta u cijeloj monarhiji. Razvitkom lađarstva na rijeci Kupi  tokom 19. stoljeća Karlovac je doživio svoje drugo “Zlatno doba”. Polako se tako Karlovac razvijao i rastao, tako da je početkom 20. stoljeća bio treći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika i gospodarstvu. Za vrijeme 2. Svjetskog rata od 1941 – 1945 grad je doživio jedno od najtežih razdoblja svoje povijesti. Tokom 20. stoljeća Karlovac se dosta promijenio, tako da je od nekadašnjeg industrijskog grada prerastao u pravi politički, kulturni i društveni centar. U novije vrijeme, tijekom Domovinskog rata Karlovac je bio ključna točka obrane Hrvatske. U napadima na grad bilo je puno ljudskih žrtava a sam grad je doživio ogromnu gospodarsku štetu.

Obrazovanje u Karlovcu

Grad Karlovac nije samo grad rijeka i parkova, već se može pohvaliti i bogatom obrazovnom tradicijom.Malo tko zna da se u Karlovcu nalazi upravo najstarija glazbena škola u Hrvatskoj. Osnovana je 1804. i predstavlja kolijevku formalnog glazbenog obrazovanja u ovom dijelu Europe. Glazbena škola se nalazi kod samog ulaza u staru jezgru grada – takozvanu Zvijezdu.


U Karlovcu se održava i Flautistička akademija koja ljeti okuplja najbolje flautiste i pedagoge iz cijelog svijeta. Osim glazbene škole Karlovac ima i 11 osnovnih škola, a to su: Osnovna škola Švarča, OŠ Banija, OŠ Braće Seljan, OŠ Dragojla Jarnević, OŠ Dubovac, OŠ Grabrik, OŠ Rečica, OŠ Skakavac, OŠ Turanj, OŠ Mahično i Centar za odgoj i obrazovanje djece i mladeži.

Od srednjih škola u Karlovcu postoje: Gimnazija Karlovac, Medicinska škola, Ekonomsko-turistička škola, Trgovačko-ugostiteljska škola, Šumarska i drvodjeljska škola, Tehnička škola. Mješovita industrijsko-obrtnička škola i Prirodoslovna škola.Od institucija visokog obrazovanja u Karlovcu izdvaja se Veleučilište Karlovac na kojem  je moguće studirati nekoliko smjerova. Studijski programi koje provodi Veleučilište Karlovac su:Lovstvo i zaštita prirode, Mehatronika, Prehrambena tehnologija, Sestrinstvo, Sigurnost i zaštita, Strojarstvo, Tekstilstvo, Ugostiteljstvo, Poslovno upravljanje, Sigurnost i zaštita i Strojarstvo.

Kulturne i povijesne znamenitosti u Karlovcu

Kao pravo kulturno-povijesno središte Karlovac je bogat znamenitostima – muzejima, kazalištima, crkvama,spomenicima i događajima zabavnog karaktera.


Dubovac je stari grad za koji se ne zna kad je točno nastao. Smatra se da datira iz 13. stoljeća i davno prije Karlovca ga se spominje u knjigama. Nalazi se iznad Karlovca na brijegu iznad Kupe i

predstavlja najstariji karlovački spomenik. Dubovac je ime dobio po dubu (hrastu), i po hrastovoj šumi koja ga je okruživala. Sa Dubovačkog vidikovca  pruža se prekrasan pogled na cijeli Karlovac.

Povijesno-kulturna jezgra Starog grada Karlovca izgrađena je u obliku šesterokrake zvijezde po čemu je i dobila ime Karlovačka zvijezda. Zvijezda se sastoji od središnjeg trga i ulica koje se sijeku pod pravim kutom. Kako je Karlovac bio izgrađen kao tvrđava oblik zvijezde je bio savršen za obranu od neprijatelja.

Za ljubitelje kulture i kazališta zanimljivo će biti posjetiti Gradsko kazalište Zorin dom ili neku od galerija u gradu. Kazališna dvorana Zorin dom otvorena je 1892. godine nakon čega Karlovac polako postaje jedno od najjačih središta umjetničke kazališne scene. Do otvorenja dvorane improviziralo se i održavale su se predstave po gostionicama, kavanama i kućnim pozornicama. Od 1948. godine profesionalno djeluje Karlovačko kazalište ili Narodno gradsko kazalište Karlovac.Gradska knjižnica Ivan Goran Kovačić najstarija je i najveća kulturna ustanova u Karlovcu i cijeloj karlovačkoj županiji a predstavlja i jednu od pet najvećih narodnih knjižnica u Hrvatskoj. Gradska knjižnica nastala je za vrijeme ilirskog pokreta nakon odluke tadašnjih uglednika i moćnika grada. Prvi naziv bio joj je “Ilirsko čitanja društvo”. Od tog vremena do danas zadržala se kao centar kulture, povijesti i pismenosti u gradu Karlovcu. Ljubitelje arhitekture i povijesno-kulturne ostavštine oduševit će podatak da Karlovac i njegova okolica čuvaju nekoliko odlično očuvanih srednjovjekovnih dvoraca. Podignuti su iz praktičnih razloga u vrijeme kad je prijetila opasnost od Turaka ali i danas stoje čvrsto i plijene pozornost. Dvorci u Karlovcu i njegovoj okolici su izvrstan izbor za jednodnevni izlet. Najstariji povijesni spomenik u Karlovcu je Stari grad Dubovac. Nalazi se na brdu iznad Karlovca i kroz povijest je bio u vlasništvu nekoliko plemićkih obitelji. S Dubovca se pruža prekrasan pogled na okolicu i na sam Karlovac a unutrašnjost čuva stalni muzejski postav. Cijena ulaznice je 10 kuna za odrasle i 5 kuna za djecu.  Novigrad na Dobri nalazi se samo 8 km od Karlovca i slobodan je za posjetitelje. Dvorac je navodno sagrađen 1193. a u 15.st. zauzeli su ga Frankopani. Dvorac je bio spaljen od strane partizana 1944. ali prije nekoliko godina počelo se s njegovom obnovom. Ozalj je stara srednjovjekovna gradina koja je pretvorena u dvorac u 18. stoljeću. Danas je u dvorcu Ozalj zavičajni muzej u kojemu možete uživati u eksponatima oružja iz vremena Zrinskih i Frankopana te također i zbirci radova slikarice Slave Raškaj. Dvorac Ozalj nalazi se 25 km od Karlovca. Još jedna zanimljiva građevina iz srednjeg vijeka je Ribnik. Nalazi se 25 km od Karlovca a nekad davno bio je vodeni burg. I danas se u Ribniku mogu vidjeti ostaci povijesti – tajne prostorije, tamnice i oružarnice. Utvrda Bosiljevo nalazi se 30 km od Karlovca a prati je glas kao “nikad osvojenu” od strane turskih osvajača. Nakon Zrinsko-Frankopanske urote 1671. utvrda je opljačkana. Danas je utvrda zapuštena a nalazi se u šumi koja je proglašena zaštićenim spomenikom hortikularne arhitekture. Gradski muzej Karlovac osnovan je 1904. godine s ciljem zaštite uspomena i starina grada Karlovca. U počecima se muzejski fond sastojao od darova i donacija a nakon 2. Svjetskog rata muzej se obnavlja i dodaje se Galerija. Danas se Gradski muzej Karlovac nalazi u baroknoj palači na Strossmayerovom trgu i predstavlja važan kulturni centar grada. Današnji postav muzejske građe podijeljen je u šest zbirki. To su: Arheološka zbirka, Povijesna zbirka, Kulturno povijesna zbirka, Etnološka zbirka i Galerijska zbirka. Grad Karlovac nekoliko su puta kroz povijest zahvatili veliki požari a jedan od njih je grad spalio do temelja. Kao znak zahvalnosti i  spomen na tradiciju vatrogastva na karlovačkom području otvoren je Muzej karlovačkog vatrogaštva. Prvo dobrovoljno vatrogasno društvo Karlovac osnovano je 5. Svibnja 1871. kad je i počeo jači razvitak vatrogastva na tom području. Muzej je otvorio vrata javnosti 2009. godine. Naselje Turanj u Karlovcu simbol je napada na Hrvatsku u Domovinskom ratu i pretrpilo je ogromne materijalne i ljudske gubitke. Ali Turanj je i simbol početka organizirane obrane karlovačke bojišnice te također i simbol pobjede. Na mjestu nekadašnje austrijske vojarne “Turanj” danas se nalazi Muzejska zbirka naoružanja domovinskog rata.

Hrvatska je jedna od zemalja u Europi sa najbogatijom riječnom florom i faunom, a grad Karlovac kao “grad na četiri rijeke” najbolje je mjesto za prezentaciju bogatstva i ljepote hrvatskih slatkih voda. Aquatika je slatkovodni akvarij koji sadrži izloške više od 100 vrsta slatkovodnih riba, preko 40 endemskih vrsta, 26 akvarija i oko 5000 različitih jedinki te danas predstavlja važan turistički i gospodarski objekt grada Karlovca. Za sve ljubitelje koncerata i festivala nezaobilazni su “Dani piva” koji se već tradicionalno održavaju u Karlovcu a organizira ih Grad Karlovac. Glavne smjernice “Dana piva” su naravno pivo, glazba i gastronomija a cijeli grad se u to vrijeme pretvara u veliku pozornicu sa mnoštvom glazbenih događaja i brojnih dnevnih događanja. Dani piva u Karlovcu svake godine privuku mnoštvo domaćih i stranih posjetitelja. Od građevina sakralne arhitekture u Karlovcu možete posjetiti Pavlinski samostan u Kamenskom pokraj Karlovca kojeg je osnovala grofica Katarina Frankopan. Samostan je tijekom Domovinskog rata bio na okupiranom području i teško je stradao nakon čega je započeo proces obnove. Danas se u samostanu nalaze četiri pavlina koji upravljaju župom. Crkva Presvetog Trojstva i Franjevački samostan nalaze se na Trgu bana Josipa Jelačića u samom središtu stare jezgre grada – Zvijezde. Crkva je nastala u isto vrijeme kad i tvrđava a franjevački samostan je podignut nešto kasnije u 17. stoljeću. U sklopu se nalazi i muzej u kojem se može razgledati bogati inventar koji se sastoji od samostanske zbirke slika, samostanske riznice i zbirke o franjevačkom školstvu u Karlovcu.

Noćni život

Noćni život u Karlovcu nije prebogat kao u nekim većim gradovima, jer ipak je Karlovac malo mjesto. Ali za željne zabave i noćnog provoda Karlovac ima nekoliko mjesta koja slove kao omiljena među domaćim stanovništvom.


Od noćnih klubova u Karlovcu ističu se Monaco Club, The River Pub, Podroom i Astralis. Od malo mirnijih pubova i barova u kojima se može naručiti fina hrana najbolji su: Papa’s Bar, SuSu Pub i Lounge Bar Catalpa. Od zabavnih događaja moramo spomenuti i “Karlovačke Ivanjske krijesove” koji svake godine okupe tisuće posjetitelja. Ivanjski krijes se spominje u zapisima još prije 230 godina i održavao se na obje obale rijeke Kupe u Karlovcu. Pale se veliki krijesovi u poslijepodnevnim satima i prati se koji će najduže ostati goriti. To predstavlja i prijateljsko rivalstvo između naselja u Karlovcu a manifestacija je popraćena glazbom, pjesmom, plesom i sportskim natjecanjima.

Aktivnosti u Karlovcu

Kultura sporta i rekreacije oduvijek je bila jaka u Karlovcu. Svi posjetitelji željni rekreativnog turizma imaju na izbor bogatu ponudu aktivnosti – od raftinga, biciklizma, pješačenja i plivanja na nekom od karlovačkih kupališta.


Kao grad na četiri rijeke Karlovac je idealan za rafting i vožnje kanuom. Vrlo popularan među domaćim i stranim turistima je rafting na Mrežnici koja očarava ljepotom svoje prirode, slapova i kanjona.

Rafting na Mrežnici sastoji se od dva toka- gornjem i donjem. Rafting na gornjem toku sastoji se od vožnje raftom ili mini raft čamcem a moći ćete u uživati u mnogobrojim slapovima, toboganima i skokovima sa visokih stijena. Najbolje vrijeme za rafting na Mrežnici je proljeće ili kasna jesen zbog najpovoljnijih riječnih vodostaja

Ljubitelje biciklizma oduševit će činjenica da karlovačka županija obiluje sa čak 7 biciklističkih staza ukupne dužine od 150 km koje će Vas provesti  kroz neka od najljepših malih mjesta i sela. Biciklistička ruta “Putevima knezova Frankopana” kružna je ruta duljine 27 km, započinje u Novom centru Karlovca i nastavlja se kroz mjesta Zagrad, Dubovac, Kalvarija, Vučjak, Tropčić, Katušin, Čohani, Babići, Skupica, Župčići, Stari grad Novigrad, Kipljanci, Kozjača i završava na početnoj točki. Biciklističkoj ruti “Uz sedrene slapove” polazišna točka je izletište u Mrežničkom Brigu uz autokamp Slapić koje je ljeti izvrsno kupalište na rijeci Mrežnici. Ruta “Iz Srca prirode” vodi Vas stazom kroz mala sela Piščetke, Kolenovac i Mali Modruš Potok a poznata je po prekrasnom krajoliku i pogledima.n Biciklistička ruta “ Uz tok rijeke Mrežnice” započinje kod izletišta “Slapić” u Mrežničkom brigu koje je idealna lokacija za ljetno kupanje, zaigrati tenis ili odbojku na pijesku. Ruta “Između zelenih rijeka” kružna je staza koja se nalazi između rijeka Mrežnice i Dobre a vodit će Vas kroz živopisne šume, livade i doline. Nešto kraća je biciklistička ruta “ Kroz livade i voćnjake” koja se proteže od zaseoka Gršćaki do grada Duge Rese. Staza “Zavojitom Lujzijanom” proteže se od Netretića, preko Vinskog vrha pa sve do Novigrada na Dobri, a jednim dijelom vodit će Vas po povijesnoj cesti Lujzijani.

Što se pješačkih i planinarskih staza tiče, niti tu Karlovac ne zaostaje svojom ponudom. Sami počeci planinarstva i alpinizma u Hrvatskoj sežu iz Karlovačke županije.Najbolje staze za planinarenje i pješačenje u Karlovcu su: Dubovački planinarski put, Ozalj-Vodenice, Vodenice-Hrašće, Hrašće-Grdun, Grdun-Zavišje, Zavišje-Kalvarija, Kalvarija-Dubovac, Kalvarija-Vinica i Vinica-Martinščak. Uz obilje rijeka u Karlovcu dolazi i obilje kupališta koja ljeti privlače tisuće kupača. Najpoznatije kupalište u Karlovcu je na Korani no i ostale rijeke Kupa, Dobra i Mrežnica su vrlo rado posjećene. Foginovo kupalište na Korani je najpoznatije kupalište u Karlovcu i dobitnik nagrada “Zeleni cvijet” i “Turistički cvijet”. Kupalište je još davne 1928. uredio Dragutin Fogin i u to vrijeme dogovorio i prijevoz vlakom iz Zagreba za sve zagrepčane željne kupanja.

Uz kupanje posjetiteljima Foginovog kupališta nudi se pregršt besplatnih sportsko rekreacijskih sadržaja – od košarke, odbojke na pijesku, bicikliranja, trčanja i treninga zumbe. Na Korani postoji još kupališta izvan Karlovca a najpoznatija su kupalište u Slunju, slapovi kod Rakovice, Veljuna i Barilovića. Najbolja kupališta na rijeci Dobri su slapovi kod Lipe, Jarčeg polja, Novigrada i Grdunca. Omiljena kupališta na rijeci Kupi predstavljaju slapovi u Pribanjcima, Vukovoj Gorici, Prilišću i Ozlju. Mrežnica je prekrasna plavo-zelena rijeka odlična za ljetno rashlađivanje a najljepša kupališta su u Generalskom Stolu, Zvečaju, Galoviću, Mihalić selu, Brigu, Sv. Petri i Dugoj Resi. Kao još jednu zanimljivu turističku aktivnost treba spomenuti lađarski izlet u selu Brođani. Tamo se nalazi “Žitna lađa Zora” koja je u 18. stoljeću plovila Kupom i služila za prijevoz žita. Tijekom 90-minutne vožnje lađom naučit ćete sve o povijesti lađarstva, povijesti Pokupja i potopljenim lađama a možete uživati i u domaćim specijalitetima – likerima, rakijama i pekmezu.

Izleti iz Karlovca

Karlovac je svojom geografskom pozicijom idealna početna točka za izlete i kraća putovanja. U kojem god smjeru krenuli na sat-dva vremena vožnje od Karlovca pruža se obilje zanimljivih povijesnih i prirodnih atrakcija.


Neka od mjesta koja morate posjetiti su: Zagreb, Duga Resa, Ogulin, Stari grad Ozalj, Slunj, Rakovica i nezaboravna Plitvička jezera.