Povijest

Grad Karlovac nastao je u 16 stoljeću na prostoru gdje protječu četiri rijeke, podno starog grada Dubovca. Osnovan je kao tvrđava u obliku šesterokrake zvijezde a glavna zadaća bila mu je obrana od turskih osvajača. Točan datum izgradnje Karlovca je 13. Srpnja 1579. a ime Karlovac dato mu je u čast osnivaču – austrijskom nadvojvodi Karlu Habsburškom.

Posljednja turska opsada Karlovca je bila 1672. godine. Grad je kroz povijest doživio mnoge nepogode, od poplava i požara do kuge. Najveći požar dogodio se 1594. godine u kojem je izgorio cijeli grad. Epidemija kuge je 1773 bila izrazito teška i kao rezultat pomrla je gotovo polovica stanovništva.

U to vrijeme tijekom 16. i 17. stoljeća Karlovac je bio pod vojnom upravom. Građani Karlovca smatrali su da vojna uprava koči razvitak karlovačkoga gospodarstva i trgovine te su se borili da se Karlovac proglasi “Slobodnim kraljevskim gradom”.

Hrvatski Sabor je tako na sjednici 25. Veljače 1770. tražio da se Hrvatsko primorje vrati Hrvatskoj te da se grad Karlovac proglasi “Slobodnim kraljevskim gradom” i pripoji Civilnoj Hrvatskoj. Nakon sedam godina kraljica Marija Terezija svojim je otpisom 9. Kolovoza 1776. godine odredila da se gradu Karlovcu dade položaj slobodnog grada. U 18. i 19. stoljeću Karlovac je proživio svoje prvo “Zlatno doba” i postao je glavnim trgovačkim središtem između Jadranskog mora i Podunavlja. U to vrijeme izgrađene su najpoznatije ceste Karolina (koja spaja Karlovac i Rijeku), Jozefina (spaja Karlovac i Senj) i Lujzijana (Karlovac-Rijeka). Lujzijanska cesta je bila najkraća poveznica između Karlovca i rijeke i jedna od najmodernijih cesta u cijeloj monarhiji. Razvitkom lađarstva na rijeci Kupi  tokom 19. stoljeća Karlovac je doživio svoje drugo “Zlatno doba”. Polako se tako Karlovac razvijao i rastao, tako da je početkom 20. stoljeća bio treći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika i gospodarstvu. Za vrijeme 2. Svjetskog rata od 1941 – 1945 grad je doživio jedno od najtežih razdoblja svoje povijesti. Tokom 20. stoljeća Karlovac se dosta promijenio, tako da je od nekadašnjeg industrijskog grada prerastao u pravi politički, kulturni i društveni centar. U novije vrijeme, tijekom Domovinskog rata Karlovac je bio ključna točka obrane Hrvatske. U napadima na grad bilo je puno ljudskih žrtava a sam grad je doživio ogromnu gospodarsku štetu.