Prirodne znamenitosti

Od prirodnih znamenitosti Karlovca najviše se ističu njegove četiri rijeke Kupa, Mrežnica, Dobra i Korana.

Rijeka Kupa koja izvire u Nacionalnom Parku Risnjak najduža je od četiri rijeke koje protječu kroz Karlovac. Ono po čemu se Kupa ističe je činjenica da iako izvire samo 30 km od Jadranskog mora njezin tok ide prema unutrašnjosti, što nije karakteristično niti za jednu drugu rijeku na svijetu. Godine 1908. na rijeci Kupi je u mjestu Ozalj izgrađena hidroelektrana Ozalj-Munjara koja je dala svoj doprinos razvitku karlovačkog gospodarstva.

Rijeka Mrežnica je prekrasna rijeka bogata slapovima i kaskadama. Svojom čistoćom i temperaturom pogodnom za kupanje omiljeno je vikend kupalište brojim posjetiteljima iz Zagreba i karlovačke okolice. Rijeka Dobra ima dva izvora a karakteriziraju je podzemni i nadzemni tokovi. Duga je 107 km.

Dobra u Ogulinu nestaje pod zemlju u Đulinom ponoru a ponovno nastavlja svoj nadzemni tok kod sela Gojak gdje je i hidroelektrana Gojak.Rijeka Korana izvire u Nacionalnom parku Plitvička jezera i smatra se karlovačkom ljepoticom. Kroz povijest uz Koranu su nastali prvi parkovi, kupališta i hoteli a danas Korana predstavlja mjesto gdje se okupljaju građani Karlovca radi kupanja, sporta i zabave.

Povjesničar Radovinović svoj doživljaj Karlovca opisao je kao “grad u parku”, i istina je, Karlovac je grad bogat parkovima, šetalištima i općenito zelenilom. Izgradnja parkova započela je još u vrijeme izgradnje same gradske utvrde a do dan danas karlovčani veliku pažnju posvećuju brizi za okoliš.

Po broju parkova Karlovac prednjači u Hrvatskoj, u odnosu na njegovu urbanu površinu. Prirodnu ljepotu i okoliš Karlovca prepoznala je i Hrvatska turistička zajednica koja je 2010. godine Karlovcu uručila nagradu “Zeleni cvijet” za najuređeniji grad kontinentalne Hrvatske.Ukoliko želite dan provesti na otvorenom i uživati u šetnji u nekim od najljepših parkova i šetališta u Karlovcu definitivno morate posjetiti Marmontovu aleju platana koja se nalazi u Dubovcu a karakterizira je dvjestogodišnji drvored platana koje je 1809. godine naredio zasaditi August Marmont, Napoleonov Maršal. Aleja je duga 850 m a na njoj je izvorno bilo posađeno 112 stabala javorolisne platane. Godine 1968. Aleja platana je upisana u registar posebno zaštićenih objekata prirode. Još jedno nezaboravno i prekrasno šetalište je Velika promenada (danas Šetalište doktora Franje Tuđmana) koja se nalazi oko karlovačke Zvijezde i jedno je od najvažnijih središta društvenog života danas u Karlovcu. Na promenadu su tijekom obnove od 1886-1888 posađena stabla u pet redova po čemu se i danas ističe. Velika promenada proteže se uz 11 najpoznatijih građanskih kuća i vila iz druge polovice 19. st – od “Kavane” do “Zorin doma”.

Od ostalih zelenih površina idealnih za šetnju tu su: Renesansni park uz Karlovačko Veleučilište, drvored lipa kod ostataka bedema tvrđave, Crna promenada između Draškovićeve i Puta D. Trstenjaka, Arboretum kod Šumarske škole, Modrušanov park te unikatni Vrbanićev perivoj.Karlovac krasi i Vrbanićev perivoj koji je otvoren za javnost još 1896. Ideju za perivoj prihvatio je tadašnji gradonačelnik i ljekarnik Josip Vrbanić, na inicijativu “Društva za proljepšavanje grada”, a zamišljen je kao mali botanički vrt na otvorenom.Vrbanićev perivoj nalazi se na jugoistočnoj strani grada između rijeke Korane i poznate karlovačke “Zvijezde”, a sastoji se od tri dijela: engleski dio parka, francuski dio te treći dio gdje prevladavaju crnogorična stabla smreka i jela.Korzo, ili na talijanskom “corso” predstavlja glavnu gradsku ulicu ili šetalište. Kao karlovački korzo smatra se Ulica Petra Zrinskog koja se proteže od Kupe sve do zelene šetnice kod karlovačke Zvijezde.